Zašto se terorista bojimo više nego šećera i ekološkog onečišćenja?

Nova knjiga izraelskog hit povjesničara zbirka je od 21 eseja koji se bave temama poput terorizma, imigracije, lažnih vijesti i umjetne inteligencije te njihovim utjecajem na pojedince.


Treba li Europa i dalje otvarati vrata imigrantima? Što znači uspon Donalda Trumpa? Može li nacionalizam riješiti problem nejednakosti i klimatskih promjena? Stiže li novi svjetski rat?


To su neka od pitanja kojima se u svojoj novoj knjizi “21 lekcija za 21. stoljeće” bavi izraelski povjesničar Yuval Noah Harari (42), redoviti profesor svjetske povijesti na Hebrejskom sveučilištu u Jeruzalemu.





Yuval Noah Harari rođen je i odrastao u Haifi, u sekularnoj obitelji Židova podrijetlom iz Istočne Europe, a nakon diplome na Hebrejskom sveučilištu doktorirao je povijest na Oxfordu. Svjetsku slavu stekao je 2014. godine knjigom “Sapiens: Kratka povijest čovječanstva”, uzbudljivim prikazom čudesnog evolucijskog i povijesnog puta koji je prošla naša vrsta. “Sapiens” je doživio svjetski uspjeh te postao ultimativno štivo Baracka Obame, Marka Zuckerberga i Billa Gatesa.


Yuval Noah Harari rođen je i odrastao u Haifi, u sekularnoj obitelji Židova podrijetlom iz Istočne Europe, a nakon diplome na Hebrejskom sveučilištu doktorirao je povijest na Oxfordu. Svjetsku slavu stekao je 2014. godine knjigom “Sapiens: Kratka povijest čovječanstva”, uzbudljivim prikazom čudesnog evolucijskog i povijesnog puta koji je prošla naša vrsta. “Sapiens” je doživio svjetski uspjeh te postao ultimativno štivo Baracka Obame, Marka Zuckerberga i Billa Gatesa.


Za razliku od prethodne dvije knjige u kojima se bavi prošlošću i budućnošću naše vrste, Harari je sada fokusiran na našu sadašnjost. Knjiga “21 lekcija za 21. stoljeće” zbirka je od 21 eseja, dijelom pisanih za New York Times, u kojima se Harari bavi globalnim temama poput terorizma, imigracije, nacionalizma, lažnih vijesti, umjetne inteligencije i nuklearne prijetnje te njihovim utjecajem na živote pojedinaca. Njegova je knjiga pisana u dijalogu s publikom te su mnoga poglavlja sastavljena kao odgovori na pitanja koja su mu postavljali čitatelji, novinari i kolege. Ipak, njegove lekcije ne završavaju jednostavnim odgovorima, nego je, kako kaže, njegova namjera potaknuti nas na razmišljanje.


Primjerice, u eseju u kojemu se bavi problemom rastućeg vala izbjeglica i imigranata, koji je najteži u Europi, Harari propituje suprotstavljene stavove pobornika i protivnika imigracija, ali ne staje ni na jednu, ni na drugu stranu, nego govori o dvije legitimne političke opcije. “Trenutačno je sasvim nejasno može li Europa pronaći srednji put koji bi joj omogućio da i dalje drži svoja vrata otvorena za strance, a da je ne destabiliziraju ljudi koji ne dijele njezine vrijednosti. Ako Europa uspije pronaći takav put, možda se ta formula može kopirati na globalnoj razini. Međutim, ako europski projekt ne uspije, to bi značilo da vjera u liberalne vrijednosti slobode i tolerancije nije dovoljna za rješavanje svjetskih kulturnih sukoba i ujedinjavanje čovječanstva uoči nuklearnog rata, ekološkog kolapsa i tehnološke disruptivnosti...”, piše Harari koji se u jednoj od lekcija bavi terorizmom.


“Teroristi su majstori kontrole uma. Ubiju malo ljudi, a svejedno uspiju prestraviti milijarde i uzdrmati velike političke strukture poput Europske unije i SAD-a”, piše Harari te navodi kako su od 11. rujna 2001. godine teroristi svake godine ubili oko 50 ljudi u EU, oko deset u SAD-u, sedam u Kini i do 25.000 u cijelom svijetu (uglavnom u Iraku, Afganistanu, Pakistanu, Nigeriji i Siriji). S druge strane, u prometnim nesrećama svake godine život izgubi oko 80.000 Europljana, 40.000 Amerikanaca, 270.000 Kineza. Također, dijabetes i visoke razine šećera u krvi ubiju do 3,5 milijuna ljudi na godinu, a onečišćenje zraka ubije oko sedam milijuna ljudi. Zašto se onda više bojimo terorista, nego šećera i zašto naše vlade gube izbore zbog sporadičnih terorističkih napada, ali ne i kroničnog onečišćenja zraka”, pita Harari. Smatra da se uspješna protuteroristička borba se treba voditi na tri fronta.


Prvo, vlade se trebaju fokusirati na tajne akcije protiv terorističkih mreža. Drugo, mediji trebaju sagledavati stvari u perspektivi i izbjegavati histeriju. Treće, odgovornost je svakog građanina ili građanke da oslobodi maštu od terorista i prisjeti se stvarnih dimenzija prijetnje. “Naš unutarnji strah potiče medije da opsesivno izvještavaju o terorizmu i vladu da reagira pretjerano. Uspjeh ili neuspjeh terorizma stoga ovise o nama. Ako dopustimo da našu maštu zarobe teroristi, a potom pretjerano reagiramo na vlastite strahove, terorizam će uspjeti. Ako maštu oslobodimo terorista i reagiramo na uravnotežen i miran način, terorizam će propasti”, poručuje Harari.


U jednoj od lekcija bavi se i ratom. Poput niza autora na Zapadu, i Harari tvrdi da su posljednja desetljeća bila najmiroljubivije razdoblje u ljudskoj povijesti. “Dok je u ranim poljoprivrednim društvima nasilje uzrokovalo do 15 posto svih ljudskih smrti, a u 20. stoljeću oko pet posto, danas je nasilje uzrok tek jedan posto smrti. No, od svjetske financijske krize 2008. godine stanje u svijetu sve se brže pogoršava, huškanje na rat je ponovno u modi, a izdaci za vojsku sve su veći”, navodi Harari. Ipak, smatra da je velikim silama teško uspješno ratovati u 21. stoljeću jer se promijenila priroda ekonomije. U prošlosti je ekonomska imovina bila pretežno materijalna pa je bilo relativno lako obogatiti se osvajanjem. “Danas se glavna ekonomska prednost sastoji od stručnog i institucionalnog znanja, a ne od pšeničnih polja, rudnika zlata ili čak naftnih polja, a znanje jednostavno ne možete osvojiti vojnom akcijom...


Bi li pobjednička Narodnooslobodilačka vojska Kine opljačkala bogatstvo Silicijske doline? Istina, korporacije poput Applea, Facebooka i Googlea vrijede stotine milijardi dolara, ali to bogatstvo ne možete oteti silom. Ne postoje rudnici silicija u Silicijskoj dolini”, ističe Harari. Ipak, smatra da ne treba podcijeniti ljudsku glupost jer su ljudi i na osobnom i na kolektivnom planu skloni autodestruktivnom ponašanju koje može dovesti do nuklearnog rata. Hararija, međutim, više brine egzistencijalna prijetnja koju donose klimatske promjene. “Nažalost, od 2018. godine umjesto da se emisija stakleničkih plinova smanji, stopa globalne emisije i dalje raste. Čovječanstvu je preostalo još vrlo malo vremena da se odvikne od fosilnih goriva. S odvikavanjem moramo početi već danas. Ne iduće godine ili idućeg mjeseca, nego danas. ‘Pozdrav, ja sam Homo sapiens i ovisan sam o fosilnim gorivima’...”, upozorava Harari.

0 views

140: Izbori u Mostaru: Marin Bago / Blues u Abraševiću: Anja Rikalo / Onomatobleja 115

140: Izbori u Mostaru: Marin Bago / Blues u Abraševiću: Anja Rikalo / Onomatobleja 115

Drugo ime za slobodu 140: Izbori u Mostaru: Marin Bago / Blues u Abraševiću: Anja Rikalo / Onomatobleja 115

Mostogradnja: Skrivene priče Hercegovine

Mostogradnja: Skrivene priče Hercegovine

Projekt 'MOCTOBI XERCEGOVINE' 2020

KULTURA POSLIJE: Nora Krstulović (Intervju)

KULTURA POSLIJE: Nora Krstulović (Intervju)

KULTURA POSLIJE: Nora Krstulović (Intervju) / Ronald Panza

Damir Arsenijević: Ekološko nasilje ima istu logiku kao ratno

Damir Arsenijević: Ekološko nasilje ima istu logiku kao ratno

Damir Arsenijević, pokretač tuzlanske radne grupe “Zemlja, voda, zrak” (Intervju)

RG73: Una Bauer / Vertigo: Kosa / Manifest nove normalnosti

RG73: Una Bauer / Vertigo: Kosa / Manifest nove normalnosti

KRITIČKI ZABAVNIK: Una Bauer I VERTIGO: Kosa (1979) I ABC PROTIV 123: Manifest za novu normalnost

139: Tavla turnir u Starom gradu / Bh. Povorka ponosa II / Onomatobleja

139: Tavla turnir u Starom gradu / Bh. Povorka ponosa II / Onomatobleja

Tavla turnir u Starom gradu / Semir Behram I Branko Ćulibrk: Druga Bh Povorka ponosa - Nije život četiri zida / Boris Filipić I Onomatobleja

black background

AbrašRadio

OKC Abrašević

Alekse Šantića 25

88000 Mostar, BiH

+387 36 561 107

abrasradiomostar@gmail.com

  • mixcloud-og
  • Facebook Social Icon
  • Instagram Social Icon
  • YouTube Social  Icon
  • Twitter Social Icon