Stiže Onomatobleja 2.0: Uskoro turneja u 25 gradova u BiH


U svom punom zamahu je projekat Onomatobleja 2.0 Arts and Satire for Diversity, kojeg realizira OKC Abrašević u saradnji sa BHRI. O čemu se zapravo radi? Jedna od aktivnosti projekta je provedba istraživanja na prostoru cijele Bosne i Hercegovine, gdje bi se, koliko je to moguće, detektirala razina kontaminiranosti stereotipima i predrasudama u našem društvu. Nakon što prođe proces istraživanja, odnosno, nakon što se priskrbe podaci preko multidisciplinarnog postupka, umjetnička trojka okupljena pod imenom Onomatobleja ― Nikola Rončević, Omer Hodžić, Luka Marjanović, će isproducirati teatarsku predstavu koja će gostovati u dvadeset i pet bosanskohercegovačkih gradova.


Do sada je istraživanje provedeno u šest gradova: Sarajevo, Mostar, Banjaluka, Trebinje, Zvornik i Bihać, gdje se kroz rad sa fokus grupama došlo do izrazito interesantnih podataka. Osim rada sa fokus grupama, urađeni su intervjui sa šest aktivista za ljudska prava, iliti osobama iz javnog života koje se svakodnevno susreću sa raznim oblicima stereotipa i predrasuda, a svoje definicije i prepoznavanja istih su sročili u jako zanimljive tonske zapise koji su emitirani na AbrašRadiu. Da bi se došlo do što većeg broja ljudi, do njihovih iskustava i njihovih percipiranja ovog društvenog korova, obavljena je anketa; koja je, možemo slobodno reći, u potpunosti povezala intonacije dobijene kroz rad sa fokus grupama i razgovorima sa osobama iz javnog života, u konačan performans ― koji će, sasvim smo sigurni, trojka Onomatobleje uspješno odigrati na svojim gostovanjima širom naše zemlje.


Sve fokus grupe, u svih šest gradova, sačinjene od pretežno mladih ljudi, ponudile su odgovore koji su „iskakali“ iz okvira očekivanog. Na pitanje o najčešćem izvorištu negativnih komentara u našem društvu, mladi ljudi su složni da su to društvene mreže, kao mjesta sa najvećim koncentratom kanalisane negativnosti. Neki učesnici fokus grupa su precizirali problem, koji se, prema njihovom mišljenju, ogleda u Javnom servisu kao ključnom izvoru negativnih komentara i govora mržnje. Kada smo mlade ljude upitali ― koji su pozitivni i negativni stereotipi kod naših naroda i građana, odnosno, kako nas stranci vide? ― odgovori su bili sramežljivo sročeni. Svi su složni da se preko iskustva sa jednom osobom generalizira cijeli narod. Sama sličnost odgovorâ na ovo pitanje je implicirala o identičnosti identiteta. ῾Stranci nemaju veze šta se ovamo dešava῾, ῾Vide nas kao divljake. Srdačniji smo čak u odnosu na Srbiju i Hrvatsku῾“, neka su od mišljenja, dok se zaključak ogledao u rečenici: „Stranci nas vide kao ljude, ako su oni ljudi“. Zabrinjavajući podatak do kojeg smo došli radom sa fokus grupama je činjenica da su osjećaji za marginalizirane skupine u našem društvu potpuno suprotni, štaviše, većina ispitanika je ponudila dezorijentirane odgovore, bez čvrstog stava, sa minimiziranim osjećajem za detektovanje grupa koje su na marginama.


Unutar multidisciplinardnog postupka istraživanja količine stereotipizacije u našem društvu, između svih drugih postupaka, urađeni su intervjui sa aktivistima za ljudska prava, odnosno relevantnim osobama iz javnog života, koji su ponudili jako britke odgovore. U pitanju je bilo šest aktivista: Ivan Šušnjar, Vuk Bačanović, Amna Popovac, Leo Medan, Mile Lasić i Marin Bago. Odgovori aktivista su cijelu priču digli na znatno veću razinu. Otvorila su se pitanja, koja su desetljećima konstantno stavljana ispod tepiha, a upravo raspetljavanjem tih čvorova, prihvatanjem istina kojih se stidimo, dolazimo do iskrenosti sa kojom je jedino izvodljiv put prema naprijed. Upravo ovakav dijalog, ljudi iz javnog života, nadopunjen iskrenošću učesnika fokus grupa, obrazac je koji se fantastično pokazao kroz cijeli proces ispitivanja stereotipizacije.


Poslijednja riječ cijelog postupka je bila anketa, koja je testirala okvire fundamenta stereotipizacije na prostoru cijele Bosne i Hercegovine. Sedamnaest pitanja, koliko je sačinjavao upitnik, doprlo je do velikog broja ljudi, tako da je anketni produkt poslužio kao referenca za uspostavljanje sasvim jasne dijagnoze. Ovo društvo je u velikoj mjeri kontaminirano stereotipima i predrasudama. No, kroz već provjereni obrazac, posredstvom fokus grupa i dijalogom aktivista za ljudska prava, odnosno osoba iz javnoga života, dolazimo do sve preciznije dijagnoze, tačnije; žarišna mjesta u ovom društvu su itekako selektovana, s tim, da borba protiv izvorišta i kanala protoka stereotipizacije tek slijedi.


Sasvim je jasna neophodnost ovoga projekta ― Onomatobleja 2.0 Arts and Satire for Diversity je priča koja je glasna; priča koja će u mjesecima koji su pred nama pokazati sav besmisao općeprihvaćene stereotipizacije, te će putem satire i narativa različitosti, obnoviti pokidano povjerenje između udaljenih strana.


Semir Behram, abrasradio.info


Ovaj projekat je podržan od strane BHRI-a

#onomatobleja #okcabrašević #komedija #semirbehram

53 views
Sa svog prozora vidim bijelu murvu, drvo koje me fascinira i koje je bilo jedan od razloga zašto sam se uselila ovdje. Murva je darežljiva b
Prozor (Olga Tokarczuk)
Početkom ljeta 2019. godine Mostar gubi još jednog privrednog giganta, Preduzeće Aluminij. Urušena je cijela struktura industrijskog...
Ukradeno dvorište (Husein Oručević)
Husein Oručević, Nermin Bise: Po čijim notama su svirale sudije, ko je davao naloge sudijama i za kakve beneficije da se regularnost prve...
Velež - Mafija 1:0 (Husein Oručević, Nermin Bise)
Sa većom entropijom veća je, dakle, i distribucija utjecaja. Smeće regenerira profit. Mrežno „oslobođenje“, ekrani emancipacije...
Iz nikud u izvan (Mario Hibert)
156 izdanje programa Drugo ime za slobodu
156: Deponija Uborak (II/III) / Onomatobleja 124
Život u vrijeme zaraze #19: ”Ko su članovi Kriznog štaba HNK? Ja ne znam.”- Tina Jelin-Dizdar
”Ko su članovi Kriznog štaba HNK? Ja ne znam.”- Tina Jelin-Dizdar
Radio reportaža o odlaganju otpada u Mostaru - Deponija Uborak (1. dio) / Onomatobleja 121: 'Zdenin rječnik karakternih osobina'
147: Deponija Uborak (I/III) / Onomatobleja 121
INSAM - Institut za savremenu umjetničku muziku je međunarodna interdisciplinarna platforma posvećena izučavanju globalnih gibanja na...
Intervju: Bojana Radovanović (INSAM - Institut za savremenu umjetničku muziku)
179: Mostovi Hercegovine: Anita Pajević + Onomatobleja 147
178: Mostovi Hercegovine 2021: Ronald Panza + Onomatobleja 146
177: Mostovi Hercegovine 2021: Senada Demirović-Habibija + Onomatobleja 145
176: RadioTeatar Bajsić & prijatelji + Onomatobleja 144
175: In Memoriam: Vesna Ljubić (1938-2021) + Onomatobleja 143
174: Crustalno Jasno + Tarantula Comic Store + Onomatobleja 142
Kajsije (Rebecca Solnit)
Sonja Leboš: Vratiti duh veličine i skromnosti u ljude i prostor (Intervju)
Naša Evropa (Adam Zagajewski)
Terminator protiv Avatara: Bilješke o akceleracionizmu (Mark Fisher)
Adam Zagajewski: Primum vivere deinde philosophari (Intervju)
Hemisferalnost pjesništva Anđele Pendić