• AbrašRadio

Rad, pandemija i trka za imunitet (Damir Arsenijević)

…ako mi kažeš kako tvoja zajednica oblikuje svoj politički suverenitet, kazaću ti kakve će ti biti epidemije i kako će tvoja zajednica na njih reagovati.

- Paul B. Preciado

Politički suverenitet leži u centru odgovora na pitanje u vezi s pandemijom bolesti koju je uzrokovao koronavirus: ko ima moć da odlučuje o životu i smrti, i kakvo je političko upravljanje živim i mrtvim tijelima?


Pandemija koronavirusa u Bosni i Hercegovini uzburkala je političke strasti na dobro uvježbane načine: svjedočili smo raznim i različitim odgovorima na pojavu bolesti. Malobrojne autoritarne etničke elite nastavile su da se ponašaju svemoćno i da se bogate, pa su se na taj način još više udaljile od osiromašene većine. Medicinsko-zdravstvena zajednica morala je da amortizuje pritiske – od liječenja velikog broja zaraženih do neodgovornih i nejasnih mjera zaštite koje političari donose. Recimo, u martu 2020. godine ljekari su svake večeri dobijali aplauze, a nakon toga su ih etničke elite žrtvovale pa se sada snalaze bez političke podrške, bez resursa i bez glasa u javnosti. Volonteri su srčano i požrtvovano pomagali starima i bolesnima, a nakon nekoliko mjeseci premorili su se i pregorili. A privatnici su brže-bolje iskoristili priliku da iscrpe što više vrijednosti iz radnika da bi im onda podijelili otkaze.


U području radničkih prava, iz pandemije smo naučili sljedeće: virus je vredniji od tijela radnica i radnika u Bosni i Hercegovini.


Dok pišem ovaj tekst, u decembru 2020. godine, svi živimo „duboko vrijeme” pandemije, koje mnogi upoređuju sa 1993. ili 1994. godinom kao s vremenom kada je svaki preživljeni dan bio uspjeh. No, vakcine su napravljene, a trka za imunitetom je počela – u stvarnosti samo za rijetke i odabrane, dok je za većinu vakcina tek sanjana budućnost.


Kao kontrastno sredstvo u radiologiji, virus nam je pokazao liniju razgraničenja između života i smrti. Pokazao nam je da smo kao društvo – nakon što smo shvatili da su sve javne institucije od kojih zavisi društveno tijelo pokradene i sistematski infrastrukturno uništene zički, naučno, emocionalno – da smo, dakle, pobjegli u strah, u nesigurnost, u poricanje i paralizu. Nema više fabrika koje će proizvoditi sredstva za dezinfekciju i neophodne medicinske preparate: evo nam sada podsjetnika na to koliko je uspjeh radnica i radnika koji su odbranili tuzlansku tvornicu Dita vrijedan ako sami možemo proizvoditi sredstva za dezinfekciju, a ne da se nađemo na milost i nemilost neredovnih pošiljki iz inostranstva. Nema ni osnovne opreme u našim bolnicama: znanje smo izgubili, a što je najgore – kao društvo izgubili smo istrajnost.


Trka za imunitet je počela. Međutim, „imunitet“ je tajni indeks političkog suvereniteta u Bosni i Hercegovini od 1992. godine. Iste one etničke elite koje su bile imune na smrt – kada su, uz pomoć svojih međunarodnih saveznika, organizovale masovne egzekucije, uspostavljale koncentracione logore i planirale i izvršavale genocid – izjednačile su imunitet sa nekažnjivošću za zločine – i sada su slobodne da uživaju u svom ratnom plijenu.


Danas, te iste elite mogu kršiti sve epidemiološke mjere i upute – jer znaju da im je zagarantovan pristup testovima, bolničkim krevetima, lijekovima, respiratorima koji rade – a ne onim neupotrebljivim koje su sami nabavljali preko nepouzdanih firmi. Imune su te etničke elite na to da im se kaže: “Nema za vas mjesta u bolnici, nema za vas lijekova, nema za vas respiratora“. Ukratko, veća je vrijednost političkih elita od ostatka populacije u Bosni i Hercegovini. U ovome leži grozna istina: etničke elite dale su sebi za pravo da žrtvuju živote drugih samo bi održale vlastitu ideju političkog suvereniteta kao autoritarnog klijentelizma. A u praksi svakodnevno dokazuju da „društvo ne postoji“ – jedino što postoji jesu mafijaške strukture s jedne strane, i pojedinci, odnosno siromašni s druge strane. Danas je ideja ovakvog političkog suvereniteta „normalizovana“ i „oprirodnjena“ u Bosni i Hercegovini.


Ova publikacija, koju zajedno proizvode Radnička solidarnost iz Banjaluke i Front slobode iz Tuzle, proistekla je iz odluke da Gordana Katana iz Banjaluke i ja iz Tuzle reagujemo na otpuštanje novinara Oslobođenja na samom početku pandemije. Za razliku od ostalih poslodavaca, uprava Oslobođenja nije čak ni sačekala reakciju koju je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine najavila kao odgovor na pandemiju u obliku mjera finansijske pomoći firmama koje su bile primorane obustaviti poslovanje ili su imale velike gubitke zbog mjera kojima bi se štitilo javno zdravlje. Otpušteni novinari i novinarke pridružili su nam se u praćenju stanja radničkih prava u raznim sektorima tokom pandemije. U publikaciji prikazujemo i analiziramo kako su radnice i radnici u našoj zemlji plaćali i kako nastavljaju plaćati cijenu pandemije.


Nepovoljni ekonomski indikatori i projekcije za 2021. godinu pokazuju da će naša zemlja biti dodatno zadužena zbog novih kredita i da ćemo i dalje imati sve veći broj nezaposlenih. Za kraj ću se prisjetiti riječi autorice Mashe Gessen:

“Prije ćemo romantizovati herojstvo i domišljatost onih koje je njihova vlada izdala nego što ćemo se suprotstaviti onima koji su odgovorni za izdaju“.

Ako smo išta naučili u pandemiji, to je: ako ne možemo postati imuni na virus, onda barem možemo oduzeti imunitet etničkim autoritarnim elitama i tako dokinuti njihovu krađu javnog dobra. / Damir Arsenijević (Uvod, Rad i pandemija 2020.)

Urednik: Damir Arsenijević

Autori/ce: Damir Arsenijević, Slađan Tomić, Gordana Katana, Anđela Pepić


Radnička solidarnost (Banja Luka), Front slobode (Tuzla)


Štampanje ove publikacije omogućio je Fond otvoreno društvo Bosna i Hercegovina.


Download:

RAD I PANDEMIJA
.pdf
Download PDF • 2.20MB



Radio Študent civilizacijski je doseg - Potpiši peticiju podrške
Radio Študent civilizacijski je doseg - Potpiši peticiju podrške
RG97: Arhitektura beskonačnosti + Muzika pandemije 2020 + Pasivna agresija 42
RG97: Arhitektura beskonačnosti + Muzika pandemije 2020 + Pasivna agresija 42
162: Post-izborni Mostar: Husein Oručević (2/2) + Onomatobleja 130
162: Post-izborni Mostar: Husein Oručević (2/2) + Onomatobleja 130
Gdje je moje smeće? - Mapa 'Uborak na našim ulicama': Divlje deponije u Mostaru
Gdje je moje smeće? - Mapa 'Uborak na našim ulicama': Divlje deponije u Mostaru
RG96: Budućnost novca + Smijanje na tri jezika: Branko Krsmanović
RG96: Budućnost novca + Smijanje na tri jezika: Branko Krsmanović
'Blizina svega' (Ante Zlatko Stolica): Sposobnost promatranja
'Blizina svega' (Ante Zlatko Stolica): Sposobnost promatranja
Publikacija 'Rad i pandemija' Radničke solidarnosti iz Banjaluke i Fronta slobode iz Tuzle
Rad, pandemija i trka za imunitet (Damir Arsenijević)
Social Dilemma / Partizansko spomen groblje u Mostaru / VakcinABC
RG84: Social Dilemma / Partizansko groblje u Mostaru / Vaccinae
Svet je svakako trenutno u oseci ideja i energije, pa su formalne i institucionalizovane kulturne politike manje više parkirane na slepim...
Fond solidarnosti: Aleksandar Popović, Nezavisna kulturna scena Srbije, Beograd (Intervju)
RADIO ALERT: COVID-19, Bliski istok, Nagorno-Karabah / KOMEDIJA SA STAVOM: Nesha Bridges
RG82: COVID-19 na Bliskom istoku / Nesha Bridges
Osnovni cilj aplikacije je potaknuti učenike na fizičku aktivnost koristeći online aplikacije, a gdje će nastavnik imati uvid u fizičku akti
Život u vrijeme zaraze: Održavaj fizičku aktivnost uz pomoć aplikacije Rolla!
(post)COVIDARIUM-1984 predavanje na temu COVID-19 u sjeni bliskoistočnih konflikata održat će Semir Behram 1. 10. s početkom u 19 h na...
Semir Behram: Covid-19 u sjeni bliskoistočnih konflikata
Kako smo prelazili mostove u doba pandemije
Kako smo prelazili mostove u doba pandemije
Gatačko sivo goveče (Aleksa Vučković)
Gatačko sivo goveče (Aleksa Vučković)
'Doziva' (Azra Aksoj)
'Doziva' (Azra Aksoj)
Biljke u hercegovačkoj narodnoj tradiciji (Jovana Galić)
Biljke u hercegovačkoj narodnoj tradiciji (Jovana Galić)
Katuni: zaštitni znak Hercegovine (Milanka Kovačević)
Katuni: zaštitni znak Hercegovine (Milanka Kovačević)
Autentična hercegovačka kuća po kamenu se poznaje (Nikolija Bjelica)
Autentična hercegovačka kuća po kamenu se poznaje (Nikolija Bjelica)

AbrašRadio

OKC Abrašević

Alekse Šantića 25

88000 Mostar, BiH

+387 36 561 107

abrasradiomostar@gmail.com