Mostarski kolektori: Grčki Aktor tuži Grad Mostar



Tužilaštvo Hercegovačko-neretvanske kantona uveliko vodi istragu oko utvrđivanja odgovornosti i propusta na izgradnji kolektora otpadnih voda u Mostaru započetih još 2015. godine, a koji ni danas nemaju upotrebnu dozvolu.


Saslušani su brojni svjedoci, izuzeta obimna dokumentacija, a istraga je pokrenuta protiv više osoba iz JP Vodovod - direktora, zamjenika direktora i inženjera nadležnog za posao oko pročišćivača opadnih voda, te dugogodišnjeg gradonačelnika Mostara Ljube Bešlića, zbog sumnje da su počinili krivična djela zloupotreba položaja i ovlaštenja u vezi s izgradnjom i upravljanjem postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda u Mostaru i krivičnog djela oštećenje zaštitnih naprava na radu, potvrdio je za BUKU postupajući tužilac Tužilaštva HNK u Mostaru Kemal Maksumić.


Takođe je naveo da je i sam izvođač radova grčki Aktor, tužio Grad Mostar.

Prema mojim saznanjima vodi se međunarodna arbitraža gdje je grčka firma Aktor koja je izvodila radove tužila Mostar za jedan dio novca. Ne znam da li je riječ o dijelu novca za koji nisu isplaćeni ili traže neki dodatni novac preko onoga dogovorenog. To ne mogu sa sigurnošću tvrditi jer nisam dobio svu neophodnu dokumentaciju“,

navodi za BUKU Maksumić.


Podsjeća da je objekat izgrađen, ali da nije izvršen tehnički prijem jer nadzorni organ nije dao pozitivno mišljenje zbog propusta u izgradnji, a vještačenje postrojenja je i dokazlo da zbog propuste može doći do stvaranja gasova, pa čak: „U isto vrijeme imate situaciju da se ovaj proces ne može zaustaviti, da ljudi rade, a da im je zdravlje ugroženo“.


Na naše pitanje da li je istragom obuhvaćen i sporni mulj koji najastaje na pročišćivačima, a za koji se sumnalo da sadrži brojne štetne materije, Maksumić kaže da je sporna činjenica da nigdje nije predviđen gdje će se isti skladištiti, ali da je to jedna druga vrsta odgovornosti. „Imamo dvije deponije, novu i staru Uborak u stečaju koja je, nakon što je završeno njeno poslovanje, trebala biti sanirana i ona jeste sanirana, ali ne na adekvatan način. Tko smo prilikom vještačenja uzoraka iz te stare deponije utvrdili da se u potok Sušica, koji se ulijeva u Neretvu, idu neke materije koje su nisu posebno štetne, ali jesu zabranjene. Tako da je i to obuhvaćeno u istrazi“, ističe Maksumić.


I tako je ovaj istorijski projekat za grad Mostar postao ogromno breme - pored opasnosti za zdravlje, otplaćivanja uzetih kredita i onih koji će tek biti uzeti za otklanjanje utvrđenih nedostataka, tu je i gubitak investitora.


Naime, u projekat pročišćivača u koji je, prema dostupnim informacijama, uloženo 25 miliona maraka, a koji je zajedno kolektorskom mrežom premašio iznos 130 miliona maraka, Vlada Švedske, je uložila 4 miliona eura i sredinom prošle godine obustavila sva dalja ulaganja u ovaj grad.

“Švedska je uložila 4 miliona eura u izgradnju Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Mostaru, u partnerstvu sa Svjetskom bankom i EU, te u izgradnju tunela i sifona na kolektoru na lijevoj obali, u partnerstvu sa Evropskom investicijskom bankom i EU. To postrojenje je spremno za upotrebu da ga lokalne vlasti mogu koristiti za proizvodnju čiste vode za stanovnike. Nažalost, to se ne događa. Sve dok je to slučaj, Švedska vjerovatno neće ulagati u druge veće infrastrukturne projekte u Mostaru",

potvrdio je je tada za BUKU Torgny Svenungsson, zamjenik šefa misije i savjetnik za razvojnu saradnju u Ambasadi Švedske u BiH.


A da u Mostaru već deceniju vlada anarhija i kriminal u sektoru komunalnih poslova, već duži niz godina upozoravaju aktivisti mreže “Naše društvo” koji su početkom prošle godine predali oko dva i po kilograma dokaznog materijala Regionalnoj kancelariji SIPA-e u Mostaru, te MUP-u HNK-a i Tužilaštvu, a podignute su i krivične prijave u kojima su imenom i prezimenom optužili ljude zbog nesavjesnog upravljanja komunalnim preduzećima, uključujući i gradonačelnika Mostara Ljubu Bešlić.


Nakon što smo objavili analizu mulja na pročišćivačima, odnosno kolektorima koje je uradio Institut za agropedologiju FBiH, a gradske vlasti dokument tri mjeseca držale u ladici, istraga je proširena i sam tužitelj je krenuo u istraživanje pitanja koliko je u stvari ugroženo javno zdravlje građana Mostara i otišao je od naše glavne tužbe. To su, zapravo, dvije različite priče, koje uporedo jedna sa drugom idu u Tužiteljstvu”, rekao je za Buku aktivista mreže “Naše društvo” Husein Oručević, podsjećajući i da je 20-ak radnika na pročišćivačima sve vrijeme bilo izloženo otrovnim gasovima, što je, uz nepoštivanje mjera zaštite ljudi na radu, imalo jako loše posljedice po njihovo zdravlje:

“Neki od njih su nam još prošle godine pokazivali snimke koje su držali u svojim mobilnim telefonima kako pljuju krv. Niko ih nije obišao, ponudio zdravstvene usluge ili objasnio zašto je glavni tehnolog koji je ovdje radio morao napustiti tu poziciju.”

Jedino rješenje za Mostar Oručević vidi u adekvatnom radu pravosudnih organa - za kriminalne radnje se mora odgovarati i odlaziti u zatvor, kaže on. Bez toga nema nikakve budućnosti za grad na Neretvi.


Tatjana Čalić, BUKA

Sa svog prozora vidim bijelu murvu, drvo koje me fascinira i koje je bilo jedan od razloga zašto sam se uselila ovdje. Murva je darežljiva b
Prozor (Olga Tokarczuk)
Početkom ljeta 2019. godine Mostar gubi još jednog privrednog giganta, Preduzeće Aluminij. Urušena je cijela struktura industrijskog...
Ukradeno dvorište (Husein Oručević)
Husein Oručević, Nermin Bise: Po čijim notama su svirale sudije, ko je davao naloge sudijama i za kakve beneficije da se regularnost prve...
Velež - Mafija 1:0 (Husein Oručević, Nermin Bise)
Sa većom entropijom veća je, dakle, i distribucija utjecaja. Smeće regenerira profit. Mrežno „oslobođenje“, ekrani emancipacije...
Iz nikud u izvan (Mario Hibert)
156 izdanje programa Drugo ime za slobodu
156: Deponija Uborak (II/III) / Onomatobleja 124
Život u vrijeme zaraze #19: ”Ko su članovi Kriznog štaba HNK? Ja ne znam.”- Tina Jelin-Dizdar
”Ko su članovi Kriznog štaba HNK? Ja ne znam.”- Tina Jelin-Dizdar
Radio reportaža o odlaganju otpada u Mostaru - Deponija Uborak (1. dio) / Onomatobleja 121: 'Zdenin rječnik karakternih osobina'
147: Deponija Uborak (I/III) / Onomatobleja 121
INSAM - Institut za savremenu umjetničku muziku je međunarodna interdisciplinarna platforma posvećena izučavanju globalnih gibanja na...
Intervju: Bojana Radovanović (INSAM - Institut za savremenu umjetničku muziku)
178: Mostovi Hercegovine 2021: Ronald Panza + Onomatobleja 146
177: Mostovi Hercegovine 2021: Senada Demirović-Habibija + Onomatobleja 145
176: RadioTeatar Bajsić & prijatelji + Onomatobleja 144
175: In Memoriam: Vesna Ljubić (1938-2021) + Onomatobleja 143
174: Crustalno Jasno + Tarantula Comic Store + Onomatobleja 142
173: Vakcinacija u Mostaru + Klub knjige Ivo Andrić + Onomatobleja 141
Kajsije (Rebecca Solnit)
Sonja Leboš: Vratiti duh veličine i skromnosti u ljude i prostor (Intervju)
Naša Evropa (Adam Zagajewski)
Terminator protiv Avatara: Bilješke o akceleracionizmu (Mark Fisher)
Adam Zagajewski: Primum vivere deinde philosophari (Intervju)
Hemisferalnost pjesništva Anđele Pendić