TEŠKI KRIMINAL: Prevara, krađa, kancerogeni mulj

Investitori prevareni, novac potrošen, a kancerogeni mulj u kamionima nestaje u nepoznatom pravcu


Radovi na izgradnji kolektora otpadnih voda u Mostaru započeli su još 2015. godine, a nakon brojnih kašnjenja i kritika, prošle sedmice je donator, Vlada Švedske, objavio da obustavlja sva dalja ulaganja u ovaj grad.


 “Švedska je uložila 4 miliona eura u izgradnju Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Mostaru, u partnerstvu sa Svjetskom bankom i EU, te u izgradnju tunela i sifona na kolektoru na lijevoj obali, u partnerstvu sa Evropskom investicijskom bankom i EU. To postrojenje je spremno za upotrebu da ga lokalne vlasti mogu koristiti za proizvodnju čiste vode za stanovnike. Nažalost, to se ne događa. Sve dok je to slučaj, Švedska vjerovatno neće ulagati u druge veće infrastrukturne projekte u Mostaru", potvrdio je za BUKU Torgny Svenungsson, zamjenik šefa misije i savjetnik za razvojnu saradnju u Ambasadi Švedske u BiH. 


Nedovršena izgradnja pročišćivača za građane Mostara znači samo jedno - da će ko zna do kada svojim zdravljem i iz svog džepa plaćati decenijsku anarhiju i kriminal u sektoru komunalnih poslova.

O onome što proživljava Mostar ovih dana, više nam je rekao Husein Oručević, novinar i aktivista mreže “Naše društvo”, koji je krajem maja prošle godine sa kolegom Marinom Bagom objelodanio kako se sa pročistača otpadnih voda u južnoj zoni grada, zbog toga što tehnološki proces ovog projekta nije izveden do kraja, nakuplja mulj, za koji je utvrđeno da sadrži opasne materije, uključujući i bojni otrov piralen, a koji se potom nelegalno odlaže na deponiji komunalnog otpada Uborak, sjeverno od Mostara. Istoj onoj deponiji, koju građani koji žive u njenoj blizini već mjesecima blokiraju, upozoravajući da im je zdravlje ugroženo, i gdje je, pod okriljem korona krize, ovih dana počela izgradnja nove kasete deponije - nelegalno, naravno.


“Radi se o jednoj jako neodgovornoj politici, politici koja ugrožava zdravlje građana Mostara i košta ih ogromne novce. Radi se o kriminalu, zbog paušalnog trošenja budžetskih sredstava u samom Gradu, ali i ogromnih kredita koji su povučeni i potrošeni. Mi smo povukli te kredite, iznevjerili investitore i prijatelje iz EU, između ostalog i Švedsku, i prvo što trebamo jeste vratiti povjerenje, a ja zaista ne znam kako. Sve u svemu, jedna jako deprimirajuća situacija u Mostaru”, rekao je za BUKU Oručević, dodajući da se projekat izgradnje desnoobalnih i lijevoobalnih kolektora otpadnih voda, te pročistača u južnoj gradskoj zoni Mostara procjenjuje a oko 130 miliona konvertibilnih maraka i trebalo je da bude završen do kraja 2018. godine.


Oručević podsjeća i da je još početkom godine „ Naše društvo“  predalo oko dva i po kilograma dokaznog materijala Regionalnoj kancelariji SIPA-e u Mostaru, te MUP-u HNK-a i Tužilaštvu, a podignute su i krivične prijave u kojima su imenom i prezimenom optužili ljude zbog nesavjesnog upravljanja komunalnim preduzećima, uključujući i gradonačelnika Mostara Ljubu Bešlić.

Nakon što su, par mjeseci kasnije, javnost obavijestili i o analizi mulja na pročišćivačima, odnosno kolektorima koje je uradio Institut za agropedologiju FBiH, a gradske vlasti dokument tri mjeseca držale u ladici, istraga je proširena. 


“Nakon što smo objavili ovu analizu i sam tužitelj je krenuo u istraživanje pitanja koliko je u stvari ugroženo javno zdravlje građana Mostara i otišao je od naše glavne tužbe. To su, zapravo, dvije različite priče, koje uporedo jedna sa drugom idu u Tužiteljstvu, a evo sada ulazimo u 17. mjesec od pokretanja iste, a ona nije ugledala svjetlo dana”, ne krije razočarenje Oručević, podsjećajući i da je 20-ak radnika na pročišćivačima sve vrijeme bilo izloženo otrovnim gasovima, što je, uz nepoštivanje mjera zaštite ljudi na radu, imalo jako loše posljedice po njihovo zdravlje: “Neki od njih su nam još prošle godine pokazivali snimke koje su držali u svojim mobilnim telefonima kako pljuju krv. Niko ih nije obišao, ponudio zdravstvene usluge ili objasnio zašto je glavni tehnolog koji je ovdje radio morao napustiti tu poziciju.”


Mulj negdje nestaje, ali gdje?


Na naše pitanje da li postoje informacije o tome gdje sada završava opasni mulj sa pročišćivača, Oručević kaže da postoji više informacija o tome: “Građani, a i mi smo u nekoliko navrata, nakon što je analiza objavljena u javnosti, fotografisali prostor bazena pročišćivača i otkrili prije svega da je mulj, koji treba biti dehidriran u specijalnim hangarima u kojima je zabranjen pristup ljudima zbog otrovnih isparenja, sušen na zraku i suncu, a potom pakovan na kamione i odvožen u nama nepoznatom pravcu. Ipak, do nas su stizale informacije od građana da taj mulj ponovo završava u rijeci Neretvi, a neki su nam čak javljali da se taj mulj koristio za poljoprivredu. Dobili smo čak i jedan zapisnik sa gradonačelnikovog kolegija gdje se pominjala mogućnost da taj osušeni mulj, u saradnji sa vlastima iz Gacka, treba spaljivati u tamošnjoj Termoelektrani, a paljenjem piralena, odnosno PCB-a, nastaju dva opasna spoja koja služe kao bojni otrovi. O eventualnoj želji i razmišljanju gradonačelnika da se suhi mulj sa pročišćivača spaljuje u Gacku javnost nikada nije informisana, a i dalje ostaje otvoreno pitanje gdje isti završava, jer evidentno je da iz bazena nestaje.” 


Jedino rješenje za Mostar naš sagovorik vidi u adekvatnom radu pravosudnih organa - za kriminalne radnje se mora odgovarati i odlaziti u zatvor, kaže on. Takođe, od velike važnosti su i lokalni izbori, kojih u Mostaru nije bilo unazad 8 godina.


Bez ova dva procesa, koji idu rame uz rame, smatra, nema nikakve budućnosti za grad na Neretvi: “Nadam se da će, nakon 8 godina, Mostar dobiti izbore za Gradsko vijeće, te da ćemo povući debelu crtu između onoga što je dobro za ovaj grad i između pljačkaške, mafijaške, neodgovorne vlasti, koja nas je uvjeravala da sve što čini, čini za dobrobit naroda koji su, eto, posvađani, koje je rat razdvojio, a u svom metežu koji su napravili, oslanjajući se na nacionalističke priče, krali su ogromne količine novca, ne pitajući se kako se mafija i lopovi koji sa njima rade zovu i kakva prezimena imaju.”


Tatjana Čalić, BUKA

298 views

AbrašRadio

OKC Abrašević

Alekse Šantića 25

88000 Mostar, BiH

+387 36 561 107

abrasradiomostar@gmail.com

  • mixcloud-og
  • Facebook Social Icon
  • Instagram Social Icon
  • YouTube Social  Icon
  • Twitter Social Icon