• Anita Pajević

Poeziju na štrikove: Marija Dejanović (izbor iz poezije)


Marija Dejanović

Marija Dejanović se na hrvatskoj književnoj sceni kartirala u uzbudljivo doba ekspanzije pjesničkih prvijenaca mladih pjesnikinja širom regije. Publika i kritika s jednoglasnim su oduševljenjem dočekali dugo očekivane, kao i jednako iznenađujuće objave zbirki Šime Majić „Potkožni sjever“ (Nagrada „Zdravko Pucak“, 2013.), Maše Seničić „Okean“ (Nagrada „Mladi Dis“ 2015.), Monike Herceg „Početne koordinate“ („Goran za mlade pjesnike“, 2017.), Marije Dragnić „Konfabulacije“ (Nagrada „Ratkovićeve večeri poezije“, 2018.), Lucije Butković „Vučji sat“ (Nagrada Na vrh jezika, 2018.) i Marije Dejanović „Etika kruha i konja“ („Goran za mlade pjesnike“, 2018.) te „Središnji god“, (Nagrada „Zdravko Pucak“, 2018.), s rijetkom iznimkom Dijale Hasanbegović čija je zbirka „Neće biti djece za rat“ 2017. godine odmah pronašla svoga izdavača (Vrijeme, Zenica), zaobišavši uobičajeni put objavljivanja prvijenaca preko pjesničkih natječaja, a koji sve do danas ostaje njezinim izdavačem.


Marija Dejanović odmah se izdvojila specifičnim jezičnim imaginarijem i uspostavljanjem novoga lirskog koda te evokativnim vizualnim kompozicijama kojima lako ostvaruje simboličke potencijale pjesme. Krešimir Bagić tako navodi da pjesnikinja Dejanović pokazuje nesvakidašnje umijeće vođenja pjesme gdje „u prostor teksta obično uvuče nekoliko upečatljivih slika ili simbola, a potom različitim retoričkim strategijama nastoji na njihovu diskretnom povezivanju i komunikaciji“.


Pjesničke motive pozajmljuje iz narodnih (mahom slavenskih) vjerovanja, folkloristike, geobotanike i botanike, abiotike, ekokriticizma i ekopsihologije, magije i feminizma. Kako pronicljivo primjećuje Lucija Butković, pjesnički ustroj njezine prve zbirke „Etika kruha i konja“ podsjeća na grimorije, tekstualne priručnike čarobnjaštva: „svezana ispod pogrešnog drveta, / s tri malena zuba, / čarobnica je oštrila svoja kopita. / (Suša). Tom je zbirkom inicirala jak pjesnički konceptualni poeziji koji će jednako uspješno nastaviti razvijati kroz svaku iduću pjesničku zbirku. Zanimljivo je pritom spomenuti da Dejanović „Etikom kruha i konja“ nesvjesno uspostavlja začudno jaku literarnu vezu s romanom Olge Tokarczuk „Pravijek i ostala vremena“ koju bi dalje vrijedilo istražiti.


„Središnjim godom“, drugom zbirkom koja se pojavljuje ni par mjeseci nakon „Etike kruha i konja“, autorica rekonstruira velike arhetipske događaje poplave i suše, ali prelazeći s kolektivne na individualnu metarazinu. Tako stapke visibabe također imaju prsten koji prikazuje njihovu starost na Zemlji kao što ga imaju i najstariji živući organizmi - stabla. Pčele su u njezinoj poeziji predstavnice kružnice, čija su tijela, kako pjesnikinja pažljivo primjećuje, spojena pravilno razmaknutim kružnicama: „središte svijeta pčele su krugovi / poslagani jedan do drugoga. /“ (Pčela). U drugoj zbirci čujemo autorski glas koji je tih, zaokupljujuće pažljiv i u suglasju sa svojom okolinom.


Marija Dejanović svojom je pjesničkom subverzivnošću oslobodila nove imaginarne prostore, te nježno i s velikom prisutnošću otvorila uzbudljive predjele u koje se samo rijetki pjesnici usuđuju stupiti.

Izbor iz poezije:



BIJELA VATA

Svojim potrganim očima

vidim golotinju svijeta.

Ako negdje leži šuma,

pruža se presvučena bijelom smočenom

vatom. Zimska je šuma previše krhka

da izdrži vretena i sjekire

ljetnog neba.

Ako se negdje prostire more,

ono sjedi na krevetu žene.

To je svila pješčanog diva.

Pjeni se u cvjetove čipke

koji skrivaju Moranin pupak,

smrtonosan izvor života.


UMANJENICA ZA ČEKANJE

Kad prizovem tvoje ime,

umanjenicu za „čekanje“,

nosiš kratku majicu, imaš ruksak i putuješ.

Nisam sigurna ideš li autobusom

ili netko od tvojih prijatelja vozi,

ali kad stanete, izađeš i podbočiš se

kao izvidnica dječaka ozbiljnog lica,

iz nosa izrastaju pjegice kao šumske gljive.

Kad promatraš udaljene obrise

nepoznatog grada, čovjeku bi se učinilo

da ti je jučer ispao prvi mliječni zub.

Oči su ti tada smeđe kao mušmula,

komadi krzna medvjedića

očuvani u staklenci naftalina.


PROZIRNO ČEKAM

Zemlja je izlučila jutro u sunce.

Spakirao je vrijeme u kofer i sjeo na njega.

Skuhala sam vodu u kojoj će se utopiti lišće.

Pit ćemo čaj i saditi biljke za sreću.

Namještaj dnevne sobe je prazan.

Voda se dimi kao prozirno „čekam“.

Htjela sam da listići otpuste boju

pa da ju možemo popiti,

uzeti k sebi.

RIJEČ

Kad je zašla toplina,

pokreti su postali nevješti.

Tumarati, sudarati se sa stvarima:

sve su riječi ispadale

iz usta nečije nesreće. Te su noći bile nečujne rasprave

između mene i uglatih drvenih ježeva.

Požari iz mojih tabana

došli su do mojih ušiju i tamo zapjevali.

Ponovno smo poželjeli zvuk: uzeti tanjur,

oprati ga. Igrati se da ga češljamo. Ne paliti

svjetlo. Uzeti mali vrč

i ne razbiti ga. Imati moć nad pokretima.

Lisica zna sve tajne,

ali to ne znači ništa ako jež

zna samo jednu

i neće reći.

Ujutro se ničeg ne sjećamo.

Dane ispunjava ono što je bilo

i ono što bi moglo biti

ako nikad više ne otvorimo oči.

Razbacani predmeti govore suprotno,

nađu ravnu stranu na koju će leći

i ne znaju

gotovo ništa, ne govore ništa.

IZLIJEČITI KONJA

Uvijek je bila pametnija od svojih godina:

pretjecala ih, nadmudrivala, preskakala.

Sa sedam je znala množiti vrbe.

Sa sedamnaest je mogla izliječiti konja.

Godine su dolazile kao sfinge,

postavljale pitanja lukavim ustima.

Ona se samo smijala, znala je:

njezine im riječi ne mogu pomoći.

Jednom je pomiješala sjenu noćurka

i piljevinu nastalu u izradi stola.

Njima je omeđila prozore i vrata

ovo će nas spasiti od godina.

Ipak su dvije godine došle

prerušene u putnike s djetetom.

Zamolile su je malo ljudskosti.

Zauzdala je jednu, drugoj stavila sedlo

i rekla im nosite se

ako vam je život drag.

LJUDSKI GRADOVI

To je bio grad drveća

rasječenog, raspoređenog u zeleno

na kojem se sjedi. Mladi su mu konji dali svu svoju poganost.

Kao da nije dovoljno što svakog punog mjeseca pjevamo,

jednom smo pred stanom zapalili kokoš.

Došli su iz policije i vatrogasne službe

popili nam rakiju, ugasili plamen i otišli.

Kako da razumiju riječi te pjesme,

ona samo odjekuje i

Mogli smo im ponuditi žrtvu paljenicu,

ali nismo.

Poželjela sam postati maleni zmaj

i zapaliti im čitav grad.

PČELA

Tamnom je šupljinom živjela pčela

u mirnom shvaćanju kruga.

Krug je cigla od koje nastaje kuća.

Središte svijeta pčele su krugovi

poslagani jedan do drugog.

Tako se štedi prostor: ispljune se praznina

i opet praznina

dok ne nastane veliko srce od zlata.

U njega se postavi lisicu

da leži i sanja da povraća

malene kugle slatkiša.

Umjesto govora, u košnici se

položi u čeljust dijelove bilja

i onda premješta.

Kad se istražuje, vuče se noge

po šarenim plohama.

Jednom se pčela zavukla visibabi

u nabreklu os.

Te je večeri opijena letjela livadom

i u svakom je maslačku vidjela

jedno spašeno sunce.


Poslušaj:


Brojne nagrade za mostarski 'Identitluk' na 37. susretima pozorišta BiH u Brčkom
Brojne nagrade za mostarski 'Identitluk' na 37. susretima pozorišta BiH u Brčkom
RG90: Ante Zlatko Stolica + Filip Andronik
RG90: Ante Zlatko Stolica + Filip Andronik
UKMF Student, garant jakog futsala u Banjaluci (Naše hronike)
UKMF Student, garant jakog futsala u Banjaluci (Naše hronike)
156: Deponija Uborak (II) / Onomatobleja 124
156: Deponija Uborak (II) / Onomatobleja 124
Prnjavor svjedoči žrtvama patogenog ponašanja koje svi podržavamo
Prnjavor svjedoči žrtvama patogenog ponašanja koje svi podržavamo
Koliko fleksibilnost mladih doprinosi razvoju zajednica? (Naše hronike)
Koliko fleksibilnost mladih doprinosi razvoju zajednica? (Naše hronike)
Social Dilemma / Partizansko spomen groblje u Mostaru / VakcinABC
RG84: Social Dilemma / Partizansko groblje u Mostaru / Vaccinae
Svet je svakako trenutno u oseci ideja i energije, pa su formalne i institucionalizovane kulturne politike manje više parkirane na slepim...
Fond solidarnosti: Aleksandar Popović, Nezavisna kulturna scena Srbije, Beograd (Intervju)
RADIO ALERT: COVID-19, Bliski istok, Nagorno-Karabah / KOMEDIJA SA STAVOM: Nesha Bridges
RG82: COVID-19 na Bliskom istoku / Nesha Bridges
Osnovni cilj aplikacije je potaknuti učenike na fizičku aktivnost koristeći online aplikacije, a gdje će nastavnik imati uvid u fizičku akti
Život u vrijeme zaraze: Održavaj fizičku aktivnost uz pomoć aplikacije Rolla!
(post)COVIDARIUM-1984 predavanje na temu COVID-19 u sjeni bliskoistočnih konflikata održat će Semir Behram 1. 10. s početkom u 19 h na...
Semir Behram: Covid-19 u sjeni bliskoistočnih konflikata
Tokom vikenda posjetili smo Dom zdravlja Mostar na Bulevaru i razgovarali sa Ines Popovac, glasnogovornicom ove zdravstvene ustanove. Ines j
Život u vrijeme zaraze: Ines Popovac, Dom zdravlja Mostar
Gatačko sivo goveče (Aleksa Vučković)
Gatačko sivo goveče (Aleksa Vučković)
'Doziva' (Azra Aksoj)
'Doziva' (Azra Aksoj)
Biljke u hercegovačkoj narodnoj tradiciji (Jovana Galić)
Biljke u hercegovačkoj narodnoj tradiciji (Jovana Galić)
Katuni: zaštitni znak Hercegovine (Milanka Kovačević)
Katuni: zaštitni znak Hercegovine (Milanka Kovačević)
Autentična hercegovačka kuća po kamenu se poznaje (Nikolija Bjelica)
Autentična hercegovačka kuća po kamenu se poznaje (Nikolija Bjelica)
'Smrt sina': Legenda o jezeru Krenica (Zdenka Pandžić)
'Smrt sina': Legenda o jezeru Krenica (Zdenka Pandžić)

AbrašRadio

OKC Abrašević

Alekse Šantića 25

88000 Mostar, BiH

+387 36 561 107

abrasradiomostar@gmail.com