• Jovana Galić

Biljke u hercegovačkoj narodnoj tradiciji (Jovana Galić)

U Hercegovini bi se za Đurđevdan brao mliječer i postojalo je vjerovanje da, ako se podigne, zima će stati. Povije li se, pak, zima još nije prestala i biće još hladnoće.


Ruzmarin

Hercegovina ima bogatu narodnu tradiciju o kojoj se malo priča i zna. Zato smo odlučili da saznamo nesto više o tome kako su se biljke koristile u narodnoj tradiciji, a u tome nam je pomogla Božana Đuzelović, etnolog Muzeja Hercegovine u Trebinju.

„Upotreba biljaka u narodnoj tradiciji je još odvajkada i one imaju višestruku primjenu, tako da su ih ljudi prvensteno koristili u ishrani. Pored ishrane, koristile su se i za lječenje raznih bolesti, infekcija, povreda i bilo čega što je na neki način ugrožavalo njihov život“, ovako započinje priču naša sagovornica.

Ruzmarin je život, jabuka ljepota i zdravlje


Hercegovina se posebno ističe bogatstvom biljnim vrstama. One nisu toliko zastupljene u magijske svrhe, ali su zato svoju primjenu našle u religiji. Kod nas se najviše koristi ruzmarin i to onda kada svešTenik blagosilja kuću i ukućAne. Ruzmarin se takođe koristi i na svadbama, jer je zelen tokom cijele godine i time simbolizuje život. Pored ruzmarina, svoju primjenu našao je i bosiljak, pogotovo u crkvenim obredima, krštenjima i vjenčanjima.

„Kod nas u Hercegovini je poznato da se za krsnu slavu nosi jabuka, a jabuka kao voće je simbol zdravlja i ljepote, pogotovo te crvene jabuke. Međutim, sada kada biste pitali bilo kog Hercegovca od kada se nosi jabuka svi bi rekli to je odvajkada, međutim jabuka se koristi, odnosno nosi se kao dar za čestitanje slave od 90-ih godina, jer tada dolazi do nekih društvenih, socijalnih i kulturnih promjena. I ona se i dan danas zadržala“, nastavlja Đuzelović.
Jabuka

Spominje i hrast kao drvo koje je takođe prisutno u našoj narodnoj tradiciji. Koristimo ga za badnjak i tu je u stvari njegova simbolika, simbolizuje mladenca Hrista. Bršljan je takođe biljka koja se vezuje za Božić. Raste i po drveću i po kamenju. On se koristi za kićenje kuće i to se isključivo koristi onaj koji raste na drveću, jer to drvo raste i obnavlja se, u čemu i leži njegova simbolika.

„Još u narodnoj tradiciji biljke su korištene za bojanje tkanina. Krajem 19. i početkom 20. vijeka narodna nošnja pravila se od vune. Takođe, uzgajale su se konoplja i lan koje su se koristile za izradu tkanine, ali vuna sama po prirodi je bila bijela ili crna, a trebalo je dobiti neku drugu boju. Za dobijanje modro plave boje korišćena je kora hrasta, a za tamno crvenu korijen broća.“

Budući da su ljudi vjerovali ili još uvijek vjeruju u različite nadnaravne sile, bijeli luk ih je, smatrali su, štitio od uroka. Istu je namjenu imalo i ivanjsko cvijeće. Ono se bere na livadi i od njega se prave vijenci koji se stavljaju na kuće ili štale kako bi se zaštitile životinje.


U Hercegovini bi se za Đurđevdan brao mliječer i postojalo je vjerovanje da, ako se podigne, zima će stati. Povije li se, pak, zima još nije prestala i biće još hladnoće.


Macina trava

Macinu travu, koja najčešće raste baš u Hercegovini, u liječenju najviše koriste žene. Mačke rado dolaze i vole da leže u toj travi, pa otuda i naziv macina trava.


Cmilje, čija je ekspanzija uzgoja posljednjih godina zabilježena u Hercegovini, predanje kaže, ima simboliku djevojaštva. Pored toga, značajan je kantarion, kao i žućanica, a po svojim zaštitnim svojstvima prepoznatljiva je i lavanda. Nju bi stavljali u ormar i ona bi štitila tkaninu od moljaca.


Pored lavande, za zaštitu tkanina koristio se i pelim. Kako izreka kaže: „Gdje pelim miriše, moljac ne kidiše“.


Jovana Galić, MOCTOBI XERCEGOVINE 2020

156: Deponija Uborak (II) / Onomatobleja 124
156: Deponija Uborak (II) / Onomatobleja 124
Prnjavor svjedoči žrtvama patogenog ponašanja koje svi podržavamo
Prnjavor svjedoči žrtvama patogenog ponašanja koje svi podržavamo
Koliko fleksibilnost mladih doprinosi razvoju zajednica? (Naše hronike)
Koliko fleksibilnost mladih doprinosi razvoju zajednica? (Naše hronike)
Alanfordovski futurizam (Semir Behram, Naše hronike)
Alanfordovski futurizam (Semir Behram, Naše hronike)
Dario Pehar + Krzysztof Czyżewski + Jufkamental, Fonjatura, E.N.D.
Dario Pehar + Krzysztof Czyżewski + Jufkamental, Fonjatura, E.N.D.
Slučaj 'Incel piralen' - primjer toksične privatizacije hemijskih postrojenja u BiH (Gordana Katana)
Slučaj 'Incel piralen' - primjer toksične privatizacije hemijskih postrojenja u BiH (Gordana Katana)
Social Dilemma / Partizansko spomen groblje u Mostaru / VakcinABC
RG84: Social Dilemma / Partizansko groblje u Mostaru / Vaccinae
Svet je svakako trenutno u oseci ideja i energije, pa su formalne i institucionalizovane kulturne politike manje više parkirane na slepim...
Fond solidarnosti: Aleksandar Popović, Nezavisna kulturna scena Srbije, Beograd (Intervju)
RADIO ALERT: COVID-19, Bliski istok, Nagorno-Karabah / KOMEDIJA SA STAVOM: Nesha Bridges
RG82: COVID-19 na Bliskom istoku / Nesha Bridges
Osnovni cilj aplikacije je potaknuti učenike na fizičku aktivnost koristeći online aplikacije, a gdje će nastavnik imati uvid u fizičku akti
Život u vrijeme zaraze: Održavaj fizičku aktivnost uz pomoć aplikacije Rolla!
(post)COVIDARIUM-1984 predavanje na temu COVID-19 u sjeni bliskoistočnih konflikata održat će Semir Behram 1. 10. s početkom u 19 h na...
Semir Behram: Covid-19 u sjeni bliskoistočnih konflikata
Tokom vikenda posjetili smo Dom zdravlja Mostar na Bulevaru i razgovarali sa Ines Popovac, glasnogovornicom ove zdravstvene ustanove. Ines j
Život u vrijeme zaraze: Ines Popovac, Dom zdravlja Mostar
Gatačko sivo goveče (Aleksa Vučković)
Gatačko sivo goveče (Aleksa Vučković)
'Doziva' (Azra Aksoj)
'Doziva' (Azra Aksoj)
Biljke u hercegovačkoj narodnoj tradiciji (Jovana Galić)
Biljke u hercegovačkoj narodnoj tradiciji (Jovana Galić)
Katuni: zaštitni znak Hercegovine (Milanka Kovačević)
Katuni: zaštitni znak Hercegovine (Milanka Kovačević)
Autentična hercegovačka kuća po kamenu se poznaje (Nikolija Bjelica)
Autentična hercegovačka kuća po kamenu se poznaje (Nikolija Bjelica)
'Smrt sina': Legenda o jezeru Krenica (Zdenka Pandžić)
'Smrt sina': Legenda o jezeru Krenica (Zdenka Pandžić)

AbrašRadio

OKC Abrašević

Alekse Šantića 25

88000 Mostar, BiH

+387 36 561 107

abrasradiomostar@gmail.com